Hrvatski sabor 29. listopada 1999. donio je Odluku o proglašenju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno odala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.

18. studenoga 1991. prestao je otpor hrvatskih branitelja u Vukovaru.

Tijekom borbi i nakon ulaska srpskog okupatora u grad poginulo oko 550 branitelja i 1700 civila, oko 8000 Vukovaraca bilo je odvedeno u srbijanske logore, dok ih se još oko 800 vodi na popisu nestalih. Iz grada je prognano i sve nesrpsko stanovništvo. Bio je to klasičan primjer etničkog čišćenja i jedan od najvećih zločina u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Međunarodna zajednica, unatoč upozorenjima kako se radi o humanitarnoj katastrofi i ratovanju protiv ratnih pravila, ne reagira.

U Beogradu su nakon okupacije grada upriličili primanje i proslavili „oslobođenje“ Vukovara dodijelivši sudionicima odličja. Dok su malobrojni vukovarski branitelji tri mjeseca vezali za sebe najelitnije srpske postrojbe, Hrvatska je dobila prijeko potrebni predah kako bi organizirala svoju obranu. K tomu, žestoki otpor vukovarskih branitelja dizao je moral i samopoštovanje u ostalim dijelovima zemlje.
Herojstvo Vukovara udarilo je temelj za kasnije vojne pobjede hrvatskih snaga koje su dovele do potpunog oslobađanja zemlje.

I ove godine u našoj školi obilježena je ova tužna, ali i obljetnica ispunjena zahvalnošću žrtvama.

U predvorju škole okupili su se svi prisutni učenici i djelatnici. Obilježavanje je počelo minutom šutnje za vukovarske žrtve. Nakon uvodne riječi ravnateljice Ljerke Malogorski Dragoslavić, Melani Draganić je pročitala dvije pjesme posvećene Gradu Heroju, a Petar Malogorski prezentacijom je predočio bitne činjenice vezane uz opsadu i pad Vukovara. Zapaljene su svijeće u znak sjećanja na sve vukovarske žrtve. Učenici viših razreda u knjižnici škole pogledali su film „Vukovar 1991“. Nadamo se da će učenici razumjeti važnost poznavanja vukovarske žrtve i zauvijek cijeniti ono što u našoj Hrvatskoj imaju.

Mario Hranj, prof.

Fotogalerija

Hrvatski sabor 29. listopada 1999. donio je Odluku o proglašenju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno odala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.

18. studenoga 1991. prestao je otpor hrvatskih branitelja u Vukovaru.

Tijekom borbi i nakon ulaska srpskog okupatora u grad poginulo oko 550 branitelja i 1700 civila, oko 8000 Vukovaraca bilo je odvedeno u srbijanske logore, dok ih se još oko 800 vodi na popisu nestalih. Iz grada je prognano i sve nesrpsko stanovništvo. Bio je to klasičan primjer etničkog čišćenja i jedan od najvećih zločina u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Međunarodna zajednica, unatoč upozorenjima kako se radi o humanitarnoj katastrofi i ratovanju protiv ratnih pravila, ne reagira.

U Beogradu su nakon okupacije grada upriličili primanje i proslavili „oslobođenje“ Vukovara dodijelivši sudionicima odličja. Dok su malobrojni vukovarski branitelji tri mjeseca vezali za sebe najelitnije srpske postrojbe, Hrvatska je dobila prijeko potrebni predah kako bi organizirala svoju obranu. K tomu, žestoki otpor vukovarskih branitelja dizao je moral i samopoštovanje u ostalim dijelovima zemlje.
Herojstvo Vukovara udarilo je temelj za kasnije vojne pobjede hrvatskih snaga koje su dovele do potpunog oslobađanja zemlje.

I ove godine u našoj školi obilježena je ova tužna, ali i obljetnica ispunjena zahvalnošću žrtvama.

U predvorju škole okupili su se svi prisutni učenici i djelatnici. Obilježavanje je počelo minutom šutnje za vukovarske žrtve. Nakon uvodne riječi ravnateljice Ljerke Malogorski Dragoslavić, Melani Draganić je pročitala dvije pjesme posvećene Gradu Heroju, a Petar Malogorski prezentacijom je predočio bitne činjenice vezane uz opsadu i pad Vukovara. Zapaljene su svijeće u znak sjećanja na sve vukovarske žrtve. Učenici viših razreda u knjižnici škole pogledali su film „Vukovar 1991“. Nadamo se da će učenici razumjeti važnost poznavanja vukovarske žrtve i zauvijek cijeniti ono što u našoj Hrvatskoj imaju.

Mario Hranj, prof.

Fotogalerija