Login
Kalendar rada 2023./2024.
RASPORED SATI
Dabar natjecanje
Erasmus +
E-dnevnik za učitelje
E-dnevnik za učenike i roditelje
E-mail adresa škole
Obavijest
Ovi tekstovi i fotografije podliježu zaštiti autorskih prava.
Neovlašteni download ili neovlašteno korištenje bilo koje od fotografija ili teksta smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi!
Za informacije ili korištenje slika javite se na mail ured@os-gornje-jesenje.skole.hr
COPYRIGHT NOTICE©
Vijesti
Proljeće je....
Danas je službeno prvi dan proljeća, 21.03.
Unatoč službenom datumu početka proljeća, 21. ožujka, koji je upisan u naše kalendare pa i u školske udžbenike i pamćenje generacija učenika, ovo godišnje doba već godinama u stvarnosti započelo je dan ranije, 20. ožujka u 16:57 h.
Iako će razmimoilaženje u pravom i kalendarskom početku proljeća trajati još gotovo stotinu godina, astronomi koji su po opisu posla zaduženi za računanje vremena, ne smatraju da bi u postojećem kalendaru bilo što trebalo mijenjati.
Usklađivanje kalendara na kakav smo navikli s astronomskim proračunima o početku godišnjih doba unijelo bi, kažu, nepotrebnu pomutnju u dobro ustrojen model računanja vremena kakav danas imamo.
Podsjetimo, ravnodnevnica ili ekvinocij je u astronomiji pojava kada Zemljina os nije nagnuta ni od ni prema Suncu, a središte Sunca se u tom trenutku nalazi u ravnini Zemljinog ekvatora. Točke na nebeskoj sferi u kojima ekliptika presijeca nebeski ekvator zovu se točke ravnodnevice. Sunce na svom prividnom gibanju po ekliptici prolazi kroz proljetnu točku u trenutku proljetne ravnodnevice i jesensku točkuu trenutku jesenske ravnodnevice.
Na ekvinocij smjerovi izlaska i zalaska Sunca su najbliži točnim smjerovima istoka i zapada, a u trenutku ravnodnevice Sunčeve zrake obasjavaju Zemljin ekvator pod pravim kutem. Trajanje dana i noći iznosi približno 12 sati, ali zbog djelovanja atmosfere nije potpuno jednako.
Od 2008. do 2101. godine, proljetna ravnodnevnica pada 19. ili češće 20. ožujka.
Kao zanimljivost prisjetimo se kako se prvi dan proljeća u starom Rimu slavio kao početak nove godine. Davno prije Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja, stvaranja i rađanja nečeg novog. Dobar primjer za to je popularna građevina Stonehenge. On je konstruiran na jedinstven način, pa se tako u zoru prvog dana proljeća Sunce izdiže točno iznad menhira.
Pošalji prijatelju
objavio: Administrator datum: 21. 3. 2014.
Vijesti
Proljeće je....
Danas je službeno prvi dan proljeća, 21.03.
Unatoč službenom datumu početka proljeća, 21. ožujka, koji je upisan u naše kalendare pa i u školske udžbenike i pamćenje generacija učenika, ovo godišnje doba već godinama u stvarnosti započelo je dan ranije, 20. ožujka u 16:57 h.
Iako će razmimoilaženje u pravom i kalendarskom početku proljeća trajati još gotovo stotinu godina, astronomi koji su po opisu posla zaduženi za računanje vremena, ne smatraju da bi u postojećem kalendaru bilo što trebalo mijenjati.
Usklađivanje kalendara na kakav smo navikli s astronomskim proračunima o početku godišnjih doba unijelo bi, kažu, nepotrebnu pomutnju u dobro ustrojen model računanja vremena kakav danas imamo.
Podsjetimo, ravnodnevnica ili ekvinocij je u astronomiji pojava kada Zemljina os nije nagnuta ni od ni prema Suncu, a središte Sunca se u tom trenutku nalazi u ravnini Zemljinog ekvatora. Točke na nebeskoj sferi u kojima ekliptika presijeca nebeski ekvator zovu se točke ravnodnevice. Sunce na svom prividnom gibanju po ekliptici prolazi kroz proljetnu točku u trenutku proljetne ravnodnevice i jesensku točkuu trenutku jesenske ravnodnevice.
Na ekvinocij smjerovi izlaska i zalaska Sunca su najbliži točnim smjerovima istoka i zapada, a u trenutku ravnodnevice Sunčeve zrake obasjavaju Zemljin ekvator pod pravim kutem. Trajanje dana i noći iznosi približno 12 sati, ali zbog djelovanja atmosfere nije potpuno jednako.
Od 2008. do 2101. godine, proljetna ravnodnevnica pada 19. ili češće 20. ožujka.
Kao zanimljivost prisjetimo se kako se prvi dan proljeća u starom Rimu slavio kao početak nove godine. Davno prije Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja, stvaranja i rađanja nečeg novog. Dobar primjer za to je popularna građevina Stonehenge. On je konstruiran na jedinstven način, pa se tako u zoru prvog dana proljeća Sunce izdiže točno iznad menhira.
Pošalji prijatelju
objavio: Administrator datum: 21. 3. 2014.
Brojač posjeta
Ispis statistike od 29. 3. 2012.
Ukupno: 1378519
Ovaj mjesec: 1867
Ovaj tjedan: 292
Danas: 1
Ukupno: 1378519
Ovaj mjesec: 1867
Ovaj tjedan: 292
Danas: 1
Kalendar
| « Studeni 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Oglasna ploča
Korisni linkovi
Pitanja i odgovori
Tražilica
Arhiva dokumenata
