| 2009-10-09 00:00:00 Sa terenske nastave u Krapinu Učenici 5.razreda su dana 09.10.2009. u sklopu terenske nastave povijesti, prirode i sata razrednog odjela posjetili Muzej evolucije i Nalazište krapinskog pračovjeka na Hušnjakovom kod Krapine Posjet nalazištu Krapinskog pračovjeka na Hušnjakovu Dana 16. listopada 2009. godine učenici V. i VI. razreda su tijekom petog i šestog školskog sata bili na kratkoj terenskoj nastavi na obližnjem nalazišu Krapinskog pračovjeka na Hušnjakovom. Po dolasku na Hušnjakovo odmah smo krenuli u obilazak muzeja. Nakon riječi dobrodošlice, kratkim je predavanjem vodič, ...j, učenike uopznao sa samim nalazištem, njegovom poviješću i istraživaćima te upozorio ja fosilne ostatke i druge eksponate koje će vidjeti tjekom obilaska muzeja. Krapinski pračovjek, znanstveno poznat kao Homo sapiens neanderthalensis, otkriven je davne 1899. godine kada su započela geološka i pleontološka istraživanja na Hušnjakovom brdu u Krapini. Iskapanja su trajala šest godina pod nadzorom profesora Dragutina Gorjanović-Krambergera, poznatog hrvatskog geologa, paleontologa i paleoantropologa. Njegova djela dala su značajan doprinos europskoj i svjetskoj znanosti o fosilnom čovjeku. Polušpilja u Krapini ubrzo se uvrstila u znanstvene lokalitete svijeta kao bogato fosilno nalazište na kojem je prikupljena najbrojnija i najbogatija zbirka neandertalskog čovjeka. Zbirka krapinskog pračovjeka dio je svjetske znanstvene baštine koja predstavlja jednu od najvećih zbirki fosilnog čovjeka ikad prikupljena na jednom lokalitetu. Upravo zbog toga ona je možda najpodesniji uzorak za proučavanje mogućih populacijskih odnosa fosilnih ljudi općenito, a posebno neandertalaca. Vrlo je pogodna za morfološka istraživanja i određivanje varijabilnih uzoraka. Sadrži ujedno i najveću zbirku zubiju fosilnog čovjeka Fosilni ostaci krapinskih neandertalaca uglavnom se sastoje od fragmentarnih primjeraka različitih dijelova kostura. Ti dijelovi kostura pripadaju fosilnim ostacima nekoliko desetaka individua (možda i osamdesetak), te pokazuju specifičnu biološku varijabilnost neandertalskih ljudi. Mjesto i značenje neandertalaca u evoluciji čovjeka oduvijek su glavne teme paleoantropološke znanosti. Tijekom predavanja izostala je interakcija sa učenicima.. Nakon predavanja uslijedio je obilazak muzeja. Pri tome se gospodin potrudio da učenicima jasnim i jednostavnim jezikom, na zanimljiv i uzrastu primjeren način dočara način života Krapinskog pračovjeka i eksponate u muzeju. Posebno je naglasio važnost nalazišta za razdoblje ljudske prapovijesti. U poznavanju tog povijesnog razdoblja i lokaliteta iskazali su Dominik Brodar i Danijel Habjanec. Potom su učenici u pratnji svojih pratitelja obišli sam lokalitet nalazišta. Pritom je kod dolaska do pojedinih skulptura pojašnjeno što prikazuju i isto dovedeno u vezu sa spomenutim na satovima Povijesti i predavanjem u muzeju. Nakon toga, prepuni dojmova, krenuli smo do autobusa i vratili se u Školu. Na sljedećim satovima iz gore navedenih predmeta učenici su rješavali i analizirali nastavne listiće sa zadacima u vezi te terenske nastave te analizirali naučeno i viđeno. Mario Hranj, prof. |
| Osnovna škola Gornje Jesenje |